Zašto se francuski farmeri protive trgovinskom sporazumu Europske unije i južnoameričkog bloka?

Francuska nastoji odgoditi glasanje u Europskoj uniji o ratifikaciji trgovinskog sporazuma s blokom Mercosur, koji okuplja četiri južnoameričke zemlje, navodeći zabrinutost zbog utjecaja na poljoprivrednike i zbog aktualnih prosvjeda u zemlji. Taj potez nosi rizik urušavanja sporazuma koji se priprema već 25 godina, piše Al Jazeera.

Trgovinski sporazum EU-a s Mercosurom, koji čine Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj, zaključen je prije godinu dana, ali još čeka ratifikaciju. Cilj mu je proširiti pristup prekomorskim tržištima za europske izvoznike koji se suočavaju s carinama koje je nedavno uveo SAD i rastućom konkurencijom iz Kine. Međutim, sporazum nailazi na snažno protivljenje poljoprivrednika diljem Europe, koji strahuju da će ih preplava jeftinog poljoprivrednog uvoza proizvedenog prema blažim ekološkim i poljoprivrednim standardima u nekim južnoameričkim zemljama staviti pod prevelik pritisak.

Za neke je rješavanje ovog pitanja test sposobnosti Europe da djeluje kao jedinstven blok, nedugo nakon što je američki predsjednik Donald Trump kritizirao čelnike EU-a kao „slabe” i upozorio na „civilizacijsko brisanje” unutar Unije.

Što sadrži trgovinski sporazum EU–Mercosur?

Nakon ratifikacije, trgovinski sporazum između europskog i južnoameričkog bloka bio bi najveći sporazum o slobodnoj trgovini koji je Bruxelles ikada sklopio, barem kada je riječ o smanjenju carina.

Iako su pregovori započeli još 1999. godine, napredak je više puta bio zaustavljan zbog suprotstavljenih interesa. Europski poljoprivrednici godinama su upozoravali na pretjerano jeftin poljoprivredni uvoz, dok su ekološke organizacije izražavale zabrinutost zbog krčenja Amazone.

Sporazum je osmišljen kako bi se smanjile carine i povećala trgovina robom i uslugama između dvaju blokova. Omogućio bi EU-u veći izvoz vozila, strojeva i vina u Južnu Ameriku, a zauzvrat bi se olakšao ulazak govedine, šećera, soje i riže iz te regije na europsko tržište.

Trenutačno su carine između dviju strana visoke – Mercosur naplaćuje do 35 posto na automobile, strojeve i prehrambene proizvode iz EU-a, dok EU uvodi visoke carine, do oko 15 posto, na južnoameričke poljoprivredne proizvode.

Sporazum bi postupno ukinuo većinu tih carina, ali ne sve. Nekoliko ključnih poljoprivrednih proizvoda bilo bi obuhvaćeno kvotama i djelomičnim smanjenjem carina. Ipak, kritičari strahuju da sporazum previše pogoduje zemljama Mercosura i da bi mogao preplaviti europsko tržište jeftinim južnoameričkim robama.

EU je drugi najveći trgovinski partner Mercosura u robnoj razmjeni, s izvozom vrijednim 57 milijardi eura (67 milijardi dolara) u 2024. godini, prema podacima Europske komisije. EU je ujedno i najveći strani investitor u Mercosuru, s ukupnim ulaganjima od 390 milijardi eura (458 milijardi dolara) u 2023.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen trebala bi sljedeći tjedan otputovati u Brazil kako bi potpisala sporazum i stvorila najveće područje slobodne trgovine na svijetu.

Zašto Francuska želi odgoditi ratifikaciju?

Francuska, najveći poljoprivredni proizvođač u EU-u, pokušava okupiti druge države članice kako bi formirala blokirajuću manjinu protiv sporazuma. Traži snažnije zaštitne mehanizme za poljoprivrednike.

U međuvremenu se očekuje da će se čak 10.000 poljoprivrednika okupiti u Bruxellesu, belgijskoj prijestolnici i de facto glavnom gradu EU-a, kako bi prosvjedovali protiv sporazuma tijekom summita čelnika Unije u četvrtak i petak.

Europska komisija predložila je zaštitne mjere, poput suspenzije uvoza iz Mercosura ako količine uvoza porastu za više od 10 posto ili ako cijene padnu za isti iznos. Francuska, međutim, te mjere smatra „nedostatnima”.

U intervjuu za njemački financijski dnevnik Handelsblatt, francuski ministar gospodarstva Roland Lescure izjavio je da je sporazum u sadašnjem obliku „jednostavno neprihvatljiv”.

Istoga dana, francuski premijer Sébastien Lecornu pozvao je EU da odgodi glasanje planirano u Bruxellesu, uoči posjeta Ursule von der Leyen Brazilu 20. prosinca, kada se očekuje potpisivanje sporazuma.

Vremensko poklapanje glasanja o Mercosuru dolazi u osjetljivom trenutku za Lecornuovu manjinsku vladu, koja pokušava osigurati parlamentarnu potporu proračunu, uključujući i suspenziju kontroverzne mirovinske reforme predsjednika Emmanuela Macrona, prije kraja 2025.

Odgoda se također nadovezuje na izbijanje bolesti kvrgave kože, vrlo zaraznog virusa kod stoke, koji se tijekom ljeta proširio Francuskom i doveo do eutanazije životinja te prosvjeda uzgajivača goveda protiv, kako tvrde, pretjerano strogih mjera.

Protivljenje sporazumu duboko je ukorijenjeno u Francuskoj, gdje ga i krajnja desnica i krajnja ljevica predstavljaju kao dokaz da Pariz popušta Bruxellesu na štetu ruralnih zajednica.

Francuska je postavila tri uvjeta za odobravanje sporazuma: zaštitne mehanizme koji omogućuju zaustavljanje uvoza u slučaju dampinga, tzv. „zrcalne klauzule” koje bi zahtijevale da proizvodi iz Mercosura poštuju pravila EU-a o pesticidima te strože kontrole sigurnosti hrane.

Ako ti uvjeti ne budu ispunjeni, Francuska bi mogla pokušati u potpunosti blokirati sporazum.

Kako bi sporazum mogao biti blokiran?

Jednostavno – glasanjem protiv.

Danska, koja trenutačno drži rotirajuće predsjedništvo EU-a i određuje dnevni red, mora odlučiti hoće li se ovoga tjedna ipak krenuti u glasanje prema planu.

Ako Danska zanemari protivljenje, sporazum bi mogao biti srušen. Za blokirajuću manjinu potrebna je potpora najmanje četiri države članice koje zajedno čine 35 posto stanovništva EU-a. Irska, Poljska, Mađarska i Austrija otvoreno se protive sporazumu s Mercosurom.

Zajedno s Francuskom, te zemlje predstavljaju više od jedne trećine stanovništva EU-a – dovoljno za formiranje blokirajuće manjine.

Što kažu ostale države članice EU-a?

Reakcije u ostatku Europe odražavaju postojeće podjele. Poljska, Mađarska, Austrija i Irska podržale su francusko stajalište. „Svaka odgoda vrlo je dobar signal”, rekao je poljski ministar poljoprivrede Stefan Krajewski.

Nizozemska još nije objavila svoj stav.

Zamjenik glavnog glasnogovornika Europske komisije Olof Gill izjavio je na platformi X: „Prema stajalištu Komisije, potpisivanje sporazuma sada od presudne je važnosti – ekonomski, diplomatski i geopolitički, ali i za našu vjerodostojnost na globalnoj sceni.”

Slično je poručio i Volker Treier iz Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK): „EU ne smije propustiti priliku za jačanje veza s ključnim trgovinskim i sirovinskim partnerima u Južnoj Americi i za smanjenje postojećih trgovinskih prepreka.”

Europska komisija, reagirajući na francuski stav, poručila je da i dalje očekuje potpisivanje sporazuma do kraja godine.

Jesu li se države članice protivile sporazumu i iz drugih razloga?

Da. Nekoliko država članica protivilo se sporazumu i zbog okolišnih razloga, tvrdeći da Brazil nije učinio dovoljno za zaštitu amazonske prašume. Kritičari upozoravaju na nedavni porast krčenja šuma i šumskih požara te strahuju da bi povećanje izvoza govedine moglo dovesti do dodatnog uništavanja zemljišta.

Na summitu skupine G7 u Biarritzu u Francuskoj u kolovozu 2019., tadašnji predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk izjavio je: „Teško je zamisliti skladan proces ratifikacije [sporazuma]… sve dok brazilska vlada dopušta uništavanje zelenih pluća Planeta Zemlje.”

Francuska, Austrija i druge zemlje poručile su da neće podržati sporazum bez snažnijih i provedivih zaštitnih mjera za klimu i bioraznolikost. Kao odgovor, EU je zatražio dodatna jamstva i prateće instrumente kojima se zemlje Mercosura obvezuju na poštivanje Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015., čije su potpisnice gotovo sve države članice Ujedinjenih naroda.